DUH - Dubrovnik u Hrvatskoj
1) Ciljevi
a) Osiguranje dugoročnog sigurnog razvoja Dubrovnika, odnosno gospodarskog i kulturnog obstanka hrvatskog pučanstva i hrvatskog identiteta na danas najužnijemu dielu Hrvatske. Pod pojmom Dubrovnik podrazumieva se i njegova tradicionalna okolica. Rješenja se mogu protegnuti i na cielu današnju županiju, ali ipak prije svega odnose se na područje, na kojemu je hrvatsko katoličko pučanstvo kroz stoljeća obstalo uredivši sebi život na najvišoj upravnoj, gospodarskoj i kulturnoj razini.
b) Njegovanje kulturnih i gospodarskih tradicija Dubrovnika kao prinosa stvaranju sveukupnog identiteta i stvaranja boljeg medjunarodnoga položaja Hrvatske.
c) Pravljenje Dubrovačkog područja atraktivnim mjestom za život pučanstva.
d) Stvaranje primjera mogućnosti atraktivnog života u rubnim područjima Hrvatske, primjenjivog na druga slična hrvatska područja i na taj način obstanak i probitak drugih rubnih Hrvatskih krajeva, kojima je poviesna sudbina dodielila agresivne susjede.
2) Potrebni preduvjeti
a) Strategija i provedba razvoja Dubrovnika treba se u podpunosti stvarati u Dubrovniku. Jedino medju ljudima koji žive u Dubrovniku i koji su iz Dubrovnika moguće je pronaći dovoljno senzibiliteta za probleme Dubrovnika.
b) Dubrovnik mora biti dovoljno gospodarski i tehnički moćan kako bi mogao ostvariti ciljeve obstanka i razvoja i ne smije ovisiti o sredstvima koje iz državnog proračuna razpodjeljuju nezainteresirani ili pak pristrani službenici.
c) Dubrovnik ne smije biti provincijski grad, u potpunosti ovisan o dobroj volji vlasti u Zagrebu ili nekom drugom središtu.
d) Dubrovnik ne smije biti samo daleka izpostava državne uprave s poslušnim i nesamostalnim državnim službenicima i namjesnicima. Dubrovnik mora imati na bitnim mjestima kreativne i samostalne ljude koji se znaju brinuti o njegovom probitku.
e) Dubrovnik ne smije biti samo poprište borbi za vlast stranaka čije su centrale stotinama kilometara daleko. Dubrovnik na izborima za organe lokalne vlasti, kao i za hrvatski državni sabor mora imati i svoje pristupnike, a ne samo one koje su po raznim načelima podobnosti ponudili ili odobrili stranački prvaci locirani i u mislima daleko od Dubrovnika.
f) Dubrovnik ne smije biti samo stjecište ponekih izpostava snažnih tvrtki. Prihvatljiv i uravnotežen razvoj gospodarstva moraju mu osiguravati opstanak bez obzira na ukupne gospodarsku situaciju u državi. Zemljopisni položaj Dubrovnika ne dopušta razdoblja slabosti.
g) Dubrovnik ne smije biti samo mjesto ljetnog gostovanja umjetnika, već imati snažne kulturne institucije, koje su u stanju njegovati tradiciju izvorišta hrvatske kulture. Kultura ne smije ostati bez svojih izvora.
h) Dubrovnik mora biti primjerom solidarnosti sa svim Hrvatskim krajevima, koji su u nevolji. Sveti cilj mu treba ostati prinos vraćanju svih hrvatskih krajeva u hrvatske državne okvire.
i) Dubrovnik mora osigurati prihvatljiv i uravnotežen razvoj gospodarstva, na kojega ne mogu bitno utjecati potresi na domaćoj ili svjetskoj političkoj sceni. Trgovina, bankarstvo, pomorstvo, obrtničtvo, ribarstvo, poljodjelstvo i, primjereno današnjim svjetskim mogućnostima transfera tehnologije, proizvodnja koja ne zagadjuje okoliš, trebaju biti osnovne odrednice. Turizam smije biti samo prateća i dopunska djelatnost, koja osigurava iznimne gospodarske domete, ali bez koje se život takodjer odvija na uobičajenoj europskoj razini. Ipak razvoj gospodarstva prije svega treba prepustiti kapitalu. Ako se prethodno iznesena vizija ne ostvari, znači da je kapital sam pronašao još bolja rješenja.
j) Dubrovnik mora biti mjesto slobodne primjene privatnog poduzetništva. Lokalne vlasti trebaju stvoriti potrebite prostorne, ekološke i porezne okvire i samo na taj način regulirati poslovne procese.
k) Dubrovnik treba osigurati dovoljnu financijsku moć za dugotrajnu skrb o svojim nemoćnim, slabim ili bolesnim žiteljima.
l) Dubrovnik treba osigurati svoju prometnu povezanost s drugim krajevima Hrvatske i sa svijetom, morskim, željezničkim, zračnim i cestovnim načinima. Davanjem koncesija ili uzimanjem zajmova treba premostiti vrieme dok atraktivnost dubrovačkog gospodarskog i kulturnog života sama po sebi prinese umnožavanju prometnih veza.
m) Dubrovnik mora postaviti fleksibilna, životna, uravnotežena prostorne pravila, primjerena svojim stoljetnim graditeljskim tradicijama, nedostatku prostora, očuvanju plodnog zemljišta i osiguranju dinamičnog gospodarskog razvoja.
n) Dubrovnik mora sačuvati, štoviše unapriediti razinu čistoće okoliša i na tom planu uzpostaviti najčvršće i najrigoroznije svjetske standarde.
o) Dubrovnik mora osigurati takve standarde školovanja, kako bi se mladi ljudi čim više zadržavali na svojim ognjištima.
p) Dubrovnik treba imati takovu športsku infrastrukturu koja svim žiteljima, a posebice mladim generacijama omogućuje izbor raznolikog aktivnog bavljenja športom. Masovnost bi trebala osigurati i formiranje vrhunskih športskih ekipa i pojedinaca, pa tako i atraktivna športska natjecanja kao mogućnost razonode.
q) Dubrovnik se treba izboriti za izgradnju poreznog sustava osjetljivog na nejednak zemljopisni i prometni položaj različitih dielova Hrvatske.
r) Dubrovnik treba pomagati mladim ljudima u zasnivanju obitelji i podizanju djece.
s) Dubrovnik treba biti primjer mjesta djelovanja reda, pravde i dosljednosti.
t) Dubrovnik mora imati fleksibilnu i mobilnu upravu, koja omogućava laganu komunikaciju s gradjanima.
u) Dubrovnik mora imati ravnomjerno razporedjene infrastrukturne sadržaje po cielom svom području.
v) Dubrovnik svojom poreznim politikom i svojim infrastrukturnim zahvatima, treba stimulirati opstanak i naseljavanje rubnih mjesta svog područja.
w) Dubrovnik se mora sustavno oslobadjati usadjenoga bremena Jugoslavenstva i komunizma.
x) Dubrovnik mora biti mjesto posve otvoreno za slobodno sučeljavanje različitih mišljenja.
y) Dubrovnik treba njegovati usavršavanje kulture dijaloga i zaštite ljudske osobe od uvreda i potvora.
z) Dubrovnik treba imati pred očima strategiju svog razvitka i dosljedno se nje pridržavati.
aa) Dubrovnik treba biti svjestan opasnosti koja mu prijeti s sjevernih i istočnih granica. Nikad se ne smije uljuljati u iluziju o prijateljskim namjerama tih svojih susjeda. Kako oružanim pripremama cjelokupnoga pučanstva, tako i iznošenjem u školskim programima prave istine o svojoj teškoj ratnoj poviesti. Dubrovnik treba konačno slomiti naročito za vrieme Jugoslavije nametnute laži o obrani samo kulturom i diplomacijom. Treba jasno reći kako debele dubrovačke zidine nisu gradjene iz vica nego iz nužnosti, te kako su puno puta u poviesti poslužile svojoj namjeni. Posljednji put 1991.
3) Dubrovnik ima vlastitu snagu za donošenje optimalnih odluka jer:
a) Stoljećima je bio jedino stalno slobodno hrvatsko područje.
b) Kroz stoljeća je dao hrvatskoj kulturi, znanosti i gospodarstvu niz vrhunskih ljudi i djela.
c) Na izborima 1990. pokazao je svoje antijugoslavensko i antikomunističko hrvatsko opredjeljenje.
d) Nije dopustio nikakva "dogadjanja naroda" ni "antibirokratske revolucije" Velikosrba na svomu području.
e) Prvi je skupštinskom deklaracijom objavio nepriznavanje Jugoslavije.
f) Prvi je, unatoč stavu vrhovništva u Zagrebu, odustajući od svečanog otvaranja Festivala 1991. izrazio jasnu solidarnost s napadnutim krajevima Hrvatske.
g) Unatoč izuzetno slaboj podpori u naoružanju i ljudstvu od strane centralne vlasti, našao je mogućnosti uglavnom vlastitim snagama i vlastitim ogromnim ljudskim i materialnim žrtvama oduprijeti se napadu JNA, dok svojim imenom u svietu nije stvorio dovoljan politički odpor agresiji.
h) Izoliran od svijeta bez opskrbe hranom, vodom i električnom energijom živio je organizirano, bez panike ili epidemije.
i) Organizacijom zbrinjavanja prognanika, procjenom šteta i obnovom, Dubrovnik služi kao primjer ostalim krajevima Hrvatske.
4) Zašto u skraćenom nazivu nema riječi "stranka"?
Samom registracijom je jasno da se radi o stranci. Slovo "S" je u nazivu stranaka redundantno.
5) Zašto nema pobliže odrednice u smislu demokratskog, liberalnog, socijalnog i sl.?
Duh dubrovačke tradicije dovoljna je odrednica. Dubrovnik je u svom vremenu uvijek prednjačio ustrojstvom najprimjerenijim suvremenom čovjeku i prostoru.
6) Ima li kratica "Dubrovnik u Hrvatskoj" svoje odredjeno značenje i kao riječ?
Riječ "duh" doista ima simbolično značenje za Dubrovnik. Duh slobode, duh katoličanstva, duh hrvatstva, duh kulture, duh umjetnosti, trgovački i pomorski duh obilježje je Dubrovnika. Kao kontrapunkt tom pojmu stoje kao živi simbol snažne dubrovačke utvrde i zidine, kao dokaz kako se Dubrovčani znaju pouzdati i u snagu kao krajnje sredstvo svoje obrane.